Danas je u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu održan okrugli stol pod nazivom „Govor mržnje ili sloboda govora?“, u organizaciji Centra za građanske inicijative Poreč. Događaj je okupio predstavnike i predstavnice ključnih institucija, medija, pravne struke i organizacija civilnog društva, s ciljem otvaranja dijaloga o odgovornosti za govor mržnje u medijskom i digitalnom prostoru.
Okrugli stol održan je simbolično na Međunarodni dan vidljivosti trans osoba, čime je naglašena važnost zaštite LGBTIQ+ zajednice, koja je – kako su istaknuli sudionici i sudionice – česta meta diskriminatornog i dehumanizirajućeg medijskog sadržaja.
Istraživanja i analize kao pokretač promjene
Na događaju su predstavljeni rezultati ankete među LGBTIQ+ osobama o utjecaju medijskih sadržaja na svakodnevicu, mentalno zdravlje i osjećaj sigurnosti, kao i pravna analiza sadržaja portala Narod.hr koju je izradila odvjetnica Zrinka Bojanić. Oba dokumenta potvrđuju kontinuirani obrazac govora mržnje i diskriminacije, uz istovremeni izostanak adekvatne institucionalne reakcije.
„U razdoblju od 2014. do 2023. Vijeće za elektroničke medije (VEM) nije donijelo nijednu odluku vezano uz diskriminaciju u medijima po osnovi spola, roda, rodnog identiteta ili spolne orijentacije, iako su druge institucije – poput Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Novinarskog vijeća časti – prepoznale štetnost takvih sadržaja,“ istaknula je Nataša Vajagić iz CGI-ja.
Institucionalni raskoraci i potencijali DSA-a
Rasprava je bila podijeljena u tri tematska bloka: institucionalno postupanje i pravni okvir, granice slobode govora te regulacija digitalnog prostora kroz Europski akt o digitalnim uslugama (DSA).
Biljana Romić zatražila je od VEM-a pojašnjenje razlike između aktivnog i pasivnog govora mržnje, podsjetivši pritom na članak 14. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima, koji uključuje i „poticaj“ te „pogodovanje“ diskriminaciji – što VEM u praksi zanemaruje.
Marija Lugarić, saborska zastupnica, istaknula je da mediji snose odgovornost i za komentare koji se objavljuju ispod njihovih članaka, pogotovo kada sadrže prijetnje. “Ako netko u komentarima poziva na moje ubojstvo, netko nije obavio svoj posao”, poručila je, naglasivši kako rezultati CGI-jeve ankete pokazuju gdje počinje govor mržnje – tamo gdje medijski sadržaji ostavljaju osobe u osjećaju nesigurnosti i ugroženosti.
Maja Munivrana s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podsjetila je da prema članku 17. Europske konvencije o ljudskim pravima nije dopušteno koristiti svoja prava kako bi se kršila prava drugih. Istaknula kako se u nekim slučajevima radi o poticanju i širenju mržnje i diskriminacije koje nisu uvijek izravne, ali su jasno prepoznatljive kroz njihovu namjeru.
Zakonske promjene i civilizacijski minimum
Vedrana Perišin iz Ureda pučke pravobraniteljice ukazala je na nelogičnosti u provedbi DSA-a, koji je već godinu dana na snazi, a građani i građanke i dalje ne znaju kako i kome prijaviti štetne sadržaje. Istaknula je da postoji jasna povezanost između komentara i članaka, te da VEM zanemaruje svoju obvezu djelovanja.
Rada Borić, saborska zastupnica, osvrnula se na sporost sudova u donošenju presuda za govor mržnje i prijetnje, uključujući i one koje je sama prijavljivala.
Daniel Martinović iz udruge Dugine obitelji poručio je da je porazno što LGBTIQ+ osobe i dalje moraju dokazivati svoju vrijednost: „Ako imamo neku agendu, onda je to ravnopravnost – i to bi svi trebali potpisati. Žalosno je da smo, kao društvo, otupjeli na diskriminaciju koja nas prikazuje kao manje vrijedne.“
Munivrana je dodatno naglasila važnost edukacije i prevencije, dok je Perišin upozorila na to da ilegalni sadržaji ohrabruju prekršitelje, a komentatori koji krše zakon ostaju nekažnjeni – time se ciklus mržnje dodatno produbljuje.
Na opasku Josipa Popovca iz VEM-a da će svjetonazorski prijepori uvijek postojati, moderatorica Lana Bobić uzvratila je da se ne radi o svjetonazoru, već o civilizacijskom minimumu.
Zaključci
Sudionici i sudionice složili su se kako sloboda govora ne smije biti izgovor za širenje mržnje i diskriminacije. Potrebne su jasnije zakonske definicije, veća transparentnost u odlučivanju, bolja međuinstitucionalna suradnja te jačanje regulatornih mehanizama.
Mašenjka Bačić iz Novinarskog vijeća časti ukazala je na paradoks da upravo VEM, koji bi trebao štititi slobodu govora i sprječavati diskriminaciju, izbjegava intervenirati pozivajući se na potrebu zaštite slobode izražavanja. Istaknula je da, za razliku od VEM-a, Novinarsko vijeće časti – koje se sastoji od samih novinara i novinarki – vrlo pažljivo pristupa svakom slučaju, uvažavajući slobodu govora, ali i jasno prepoznajući gdje ona prestaje, a počinje govor mržnje. U odlukama koje se odnose na portal Narod.hr, Vijeće je nedvosmisleno utvrdilo postojanje diskriminacije i dehumanizacije LGBTIQ+ zajednice.
Saborske zastupnice Marija Lugarić i Rada Borić izjavile su su da su otvorene pokretati izmjene Zakona o elektroničkim medijima kako bi se osiguralo djelotvornije sankcioniranje diskriminatornog izvještavanja i govora mržnje.
Na kraju, naglašeno je da nije prihvatljivo da članove i članice VEM-a bira politika, već bi to trebali biti neovisni stručnjaci i stručnjakinje. Dokle god se diskriminacija i govor mržnje percipiraju kao „drugo mišljenje“, umjesto kao ilegalan sadržaj, ljudska prava u medijskom prostoru ostat će nezaštićena.
Akciju pod nazivom “DiskrimiNacija” provodi Centar za građanske inicijative Poreč, podržanu putem javnog poziva za akcije za obranu europskih vrijednosti programa Impact4Values.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovoj objavi isključiva su odgovornost Centra za građanske inicijative Poreč i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
