logo
facebook
mail
traži

Krvna slika civilnoga društva u Istri ukazuje na slabokrvnost

Jeste li se ikad javno zauzeli/e za ranjive skupine, potpisali/e peticiju ili sudjelovali/e u prosvjedu? Ako niste, uklapate se u sivu sliku istarskoga civilnog društva, koje je slabo razvijeno i potkapacitirano, kako je pokazalo istraživanje „Područja djelovanja i kapaciteti civilnog društva u Istri”, predstavljeno na okruglom stolu danas u Puli.

Radi se o prvoj analizi kapaciteta civilnoga društva u Istri, kojom je utvrđeno da, unatoč velikom broju registriranih udruga te drugih oblika neprofitnih organizacija, tek manji dio njih pokazuje interes za djelovanjem u javnom političkom prostoru (oko 11%) i mogu se nazvati civilnim društvom. Karakterizira ih manjak ljudskih, organizacijskih i financijskih kapaciteta, loša međusobna suradnja, politika nezamjeranja vlastima i ovisnost o financiranju od strane lokalnih vlasti.

„Nismo zadovoljni/e ni vlastitim radom ni radom lokalnih vlasti i Zaklade za razvoj partnerstva i civilnoga društva, kao ni javnom percepcijom civilnoga društva u Istri. Ljude zbunjuje veliki broj udruga, a nisu dovoljno upoznati da među njima postoje suštinske razlike: na jednoj strani su udruge koje primarno rade u interesu vlastitih članova/ica, poput sportskih ili hobističkih, a na drugoj one koje rade u općem interesu. Samo potonje čine civilno društvo”, izjavila je Suzana Jašić ispred Civilne platforme Istre.

Među slabostima civilnoga društva, koje bi trebalo značajno doprinositi izgradnji demokratskog, uključivog, socijalno pravednog i održivog društva, posebno zabrinjava postojanje udruga koje uopće nisu svjesne političkog konteksta u kojem djeluju, kao niti toga da su one same akteri u provedbi javnih politika.

Istraživanje je pokazalo kako u Istri postoji internalizirana autocenzura te apolitičnost i politička apatija, što je rezultat dugotrajnosti IDS-ove vlasti, nepostojanja političke opozicije te nepostojanja neovisnih medija. Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnoga društva konkurira udrugama na natječajima Europske unije te se ne stigne baviti razvojem civilnoga društva niti razvojem filantropije“, naglasila je Nives Miošić iz istraživačkog centra GONG-a.

Ohrabruje, međutim, najava novog strateškog plana Zaklade, administrativnog, financijskog i organizacijskog preustroja te jačanja participativnosti u donošenju odluka.

„Intencija da se stvari u Zakladi promijene, da se Zaklada otvori, da se potakne i izrada strategije razvoja civilnoga društva“, rekla je Helga Može Glavan, upraviteljica Zaklade. Naglasila je kako je korporativna filantropija zapostavljena, ali i kako će se svi budući projekti Zaklade ticati jačanja udruga te je dodala kako nije samo važno kapacitirati OCD-e nego  i one koji sjede na drugoj strani, na vlasti, kako bi bili spremni na dijalog, otvorenu komunikaciju i participativne procese.

Marin Grgeta, kao predstavnik Istarske županije, izjavio je kako mu je jako drago da je istraživanje napravljeno i kako se slaže se s velikom većinom zaključaka i činjenicom da potencijal postoji, ali da smo jako daleko od onoga ćemu bi trebali težiti.

„Istarska županija teži izvrsnosti u svim područjima i mislim da bi isto trebali i na području civilnoga društva, mislim da tu ima puno prostora za napredak“, izjavio je Grgeta, dodavši kako se nikako ne slaže s opisom konteksta i okruženja u kojem djeluju organizacije civilnoga društva u Istri, misleći prvotno na dugogodišnju vlast IDS-a.

Vesna Lendić Kasalo, iz Ureda za udruge Vlade RH, naglasila je važnost postojanja strategije o stvaranju poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva: „Važno je postići i imati konsenzus OCD-ova i tijela državne uprave oko razvoja civilnoga društva“, dodala je.

Upraviteljica Zaklade najavila je izradu Strategije razvoja civilnoga društva u Istri: „Istraživanje će sigurno biti tako postavljeno, bottom up, a na meni je da nađem novce i vidim kako to izvesti. To će biti veliki izazov, ali sve će biti otvoreno i mislim da je važno da ta strategija bude napravljena na način da su OCD-i uključeni u njenu izradu od samog početka.“

Suzana Jašić je, ispred Civilne platforme Istre, izrazila žaljenje da nitko iz zakladne uprave nije došao, kao ni župan, što pokazuje koliko su zapravo nespremni na suradnju. U izradu Županijske razvojne strategije nije bilo uključeno civilno društvo.

“Mi nismo na istome tragu, a bez toga mislim da neće biti nekih budućih suradničkih koraka jer ćemo se stalno gubiti na ovakvim raspravama. Strategija razvoja županije bi trebala u vidu imati i nalaze ovog istraživanja i opis konteksta i unijet krvi u opis i mjere koje se predlažu. Svakako pozdravljamo najavljenu participativnu izradu Strategije razvoja civilnoga društva Istarske županije”, dodala je Jašić.

Civilna platforma Istre od županije očekuje da se Zaklada demokratizira. Nedopustivo je da zakladnu upravu i upraviteljicu bira župan. Važno je da predstavnici/ice civilnoga društva budu u upravi, jer se time izbjegava politički utjecaj, a na isti način funkcionira i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Predstavnici/ice civilnoga društva moraju biti u većini jer je to jedini način da Zaklada radi na načelima civilnoga društva. Nužne su promjene statuta same Zaklade, jer se ista mora odmaknuti od političke, stranačke dimenzije. Na kraju, županija doista treba promisliti o tome da li njoj treba Zaklada koja ima nedostatna sredstva i ne može ispunjavati svoju svrhu. Želimo da Zaklada ima i financijske kapacitete i zaposlene i resurse, ali ne da ne ispunjavaju svoju svrhu. Nište se neće promijeniti dok god županije ne kaže kako nam je Zaklada važna i dok joj se ne povećaju sredstva za rad.

Zaključci:

Civilna platforma Istre traži participativnu izradu Strategije razvoja civilnoga društva u Istri te izražava neugodno iznenađenje nacrtom Županijske razvojne strategije u čiju izradu nisu bili uključeni predstavnici/ice civilnoga društva i medija te tražimo da se taj nedostatak ispravi. Tražimo da se krene u dogovore oko promjene izbora i sastava članova/ica zakladnih tijela i kriterija. Smatramo da Zakladu treba maknuti od stranačkog utjecaja, politike. Traćiimo da se Zakladi osiguraju veća sredstva kako bi se civilno društvo moglo razvijati, a ne da Zaklada svoje kapacitete troši na pisanje i provedbu projekata kako bi sebi namaknula sredstva. Tražimo da se vrate institucionalne potpore i da se financiraju neprofitni mediji. Važno je kod predstavnika/ica vlasti osvijestiti razliku između udruga i civilnoga društva, odnosno između udruga koje rade isključivo za svoje članstvo i organizacija civilnoga društva koje rade za boljitak društva općenito (zagovaračke udruge). Dok god se to ne osvijesti, teško je razgovarati o nekim budućim koracima. Zaključujemo kako je Zaklada pokazala želju za suradnjom i dijalogom, dok je Županija pokazala otpor i to po principu - mene su većinski izabrali i sad mogu raditi što me volja, misleći pritom na ignoriranje zahtjeva organizacija civilnoga društva, što apsolutno ne priliči jednoj regiji koja teži “zapadnim” vrijednostima.

Istraživanje se nalazi na web stranici Civilne platforme Istra ili na linku:

http://civilnaplatformaistre.org/index.php/hr/osdownloads/file/podrucja-djelovanja-i-kapaciteti-civilnog-drustva-u-istri?id=4

Okrugli stol održao se u sklopu projekta „Jačanje uključivanja civilnog društva i građana/ki u kreiranju javnih politika u Istri“ koji je financijski podržan iz fondova zemalja Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške preko Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

logo

Partizanska 2d, 52440 Poreč

Tel:
+385 / 52 / 452 746
Fax:
+385 / 52 / 428 586

E-mail:
cgiporec@cgiporec.hr

Koordinatorica:
Silvia Žufić Dujmović