logo
facebook
mail
traži

Gdje su strankama i nezavisnim listama osobe s invaliditetom na ljestvici prioriteta?


Uoči parlamentarnih izbora, u sklopu projekta Power - osobe s invaliditetom za jednaka prava kojeg sufinancira Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda, udruge osoba s invaliditetom uputile su poziv na očitovanje strankama i nezavisnim listama o tri ključna problema čije otklanjanje može značajno unaprijediti položaj osoba s invaliditetom u hrvatskom društvu.

Pitanja su postavljena u sklopu kampanje “Inkluzija počinje namjerom”, a odnosila su se na prijevoz osoba s invaliditetom (iz ruralnih područja), inkluzivno obrazovanje i širenje mreže socijalnih usluga, a zanimalo nas je i čime političke stranke i nezavisne liste namjeravaju pridobiti naklonost najmanje 10% biračkog tijela, kojim mehanizmima planiraju povećati sudjelovanje osoba s invaliditetom u gospodarstvu, kao i njihovu kvalitetu života i socijalnu uključenost.

Upit je poslan na adrese 22 stranke i nezavisne liste, a odgovore smo dobili/e od tri stranke – SDP, Hrvatska Zora i Pametno, no iz SDP-a nisu odgovorili/e na pitanja, nego su naveli/e što su dosad učinili/e.

Iz toga zaključujemo kako strankama i nezavisnim listama osobe s invaliditetom nisu ni blizu ljestvice prioriteta njihovih programa. Podsjetili/e bismo ih kako u Hrvatskoj živi preko pola milijuna osoba s invaliditetom, od čega 465 tisuća ima pravo glasa. Osobe s invaliditetom su glasači/ice, porezni/e obveznici/ice i građani/ke koji/e od vlasti očekuju razumijevanje za njihove specifične probleme i preuzimanje obveze odstranjenja tih problema kroz provedbu konkretnih aktivnosti i mjera.

Postavljena pitanja bila su vrlo konkretna te smo od stranaka i nezavisnih listi očekivali/e da će, ako ništa drugo, poslati c/p svojih programa, no do danas to nisu učinili/e.

Neka od postavljenih pitanja bila su:

  1. Planirate li i kako potaknuti jedinice regionalne i lokalne samouprave da poduzmu mjere za osiguravanje pristupačnog prijevoza za osobe s invaliditetom iz ruralnih sredina ili iz manjih mjesta?
  2. Na koji način planirate osigurati sustavnu, jednako dostupnu i kontinuiranu podršku inkluzivnom obrazovanju u sklopu formalnog sustava obrazovanja?
  3. Trenutno, teritorijalna raspodjela nije ujednačena na teritoriju RH te dislocirane osobe s invaliditetom nemaju mogućnost ostvarenja potrebnih usluga. Kako planirate osigurati ravnomjernu dostupnost socijalnih usluga u zajednici?

Od političkih stranaka i nezavisnih listi koje osvoje vlast očekujemo angažman oko rješavanja problema i potreba osoba s invaliditetom, a najavljujemo da ćemo pratiti rad Vlade u cilju rješavanja istih. Sukladno tome, evo naših preporuka budućoj vlasti:

PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM (IZ RURALNIH PODRUČJA)

Prijedlog preporuka

  1. U procese kreiranja ključnih strateških dokumenata (strategija prometnog razvoja RH kao i razvojne strategije županija – razvoj javnog prijevoza, integrirani javni prijevoz) uključiti prestavnike/ice udruga osoba s invaliditetom.
  2. Potrebno je da se donesu trajne ili/i privremene posebne mjere kako bi se osobama s invaliditetom osigurala jednaka pokretljivost kao i drugim osobama (npr. subvencionirani prijevoz, poticanje JLR(P)S na donošenje posebnih pravilnika kojima će se osigurati prijevoz za OSI i slabo pokretljive građane/građanke, unaprijediti infrastrukturu i opremu u svim oblicima lokalnog prijevoza kako bi se zaustavilo ograničavanje kretanja osobama s invaliditetom)
  3. Razvijanje alternativnih inovativnih rješenja kojim bi se riješili dosad nezahvaćeni problemi prijevoza OSI-ja (poput uspostave usluge prijevoza vozila na električni pogon, čija bi se nabavka mogla financirati iz nekoliko domaćih i europskih izvora, za OSI koje žive u ruralnom području, kako bi im postale dostupne socijalne i zdravstvene usluge koje u urbanim središtima nude OCD-i i tijela javne vlasti)

INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

Prijedlog preporuka

  • Predviđanje višegodišnjih okvirnih ugovora za pružanje podrške inkluzivnom obrazovanju između osnivača obrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva, tj. pružatelja podrške – kroz zakonodavni akt
  • Sustavne projekcije potreba za različitim oblicima podrške za inkluziju, počevši od predškolskog odgoja pa nadalje, kako bi se pravovremeno osigurali resursi za podršku kada djeca dođu u ustanovu (pa i prije toga)
  • Osiguravanje zemljopisne pokrivenosti usluga podrške kroz kvalitetno planiranje i pravovremeno ugovaranje pružatelja
  • Obzirom na osigurana sredstva iz Strukturnih fondova, primarno Europskog socijalnog fonda, postaviti uvjete natječaja tako da omogućavaju višegodišnje financiranje podrške na regionalnoj razini (minimalno na razini županija) kao i širi spektar obuhvata aktivnosti kroz projekte kako bi se osigurali standardi kvalitete izvedbe
  • Uskladiti mjere za zapošljavanje (HZZ) kako bi odgovarali specifičnim potrebama (npr. da u mjerama za zapošljavanje mladih pomagači/ice mogu biti zaposleni/e na duži period od jedne godine kako bi mogli nastaviti raditi s istom djecom) ili predvidjeti kvalitetniju mjeru za ovu svrhu kako bi se osiguralo kontinuirano zapošljavanje osoblja unutar škola (ukoliko postoji potreba)
  • Definiranje zanimanja pomagača/ice i formalnog procesa njihova certificiranja kroz programe obrazovanja odraslih
  • Definirati standarde podrške u predškolskom i obrazovnom sustavu, predvidjeti podršku za stručnjake/kinje i usavršavanje (npr. kroz postavljanje tih aktivnosti kao obaveznih u uvjetima ESF natječaja).

ŠIRENJE MREŽE SOCIJALNIH USLUGA

Prijedlog preporuka

 

  • Mreža kao dokument koji daje prikaz potreba na cijelom području RH nije adekvatno rješenje za definiranje realnih potreba za socijalnim uslugama u RH. Mreža može biti dokument u kojem se izražavaju mogućnosti financiranja usluga od strane MSPM preko socijalnog ugovaranja, ali nije realno govoriti o pravim potrebama za uslugama samo na temelju procjene ili rješenja centara za socijalnu skrb (koji su osnova za definirane potreba u Mreži) – bez konzultacija s drugim dionicima u lokalnoj zajednici.
  • Prijedlog: potaknuti koordinaciju dionika u lokalnoj zajednici kod definiranja potrebe korisnika za socijalnim uslugama
  • Prijedlog: pripremiti jasne i detaljne smjernice za Centre za socijalnu skrb u određivanju potreba u zajednici
  • Prijedlog: potaknuti koordinaciju gradske/županijske i nacionalne politike i financijskog planiranja pružanja usluga kroz suradnju sa Savjetima za socijalnu skrb.
  • Osnovni/Minimalni uvjeti za pružanje socijalnih usluga (prostorni, oprema, stručni kadrovi, i sl.)

Uvjeti usmjereni fizičkim uvjetima, a ne ishodima za korisnika/icu. Uvjeti prilagođeniji institucijskim pružateljima usluga; Uvjeti su jednaki za svih, a različite grupe osoba s invaliditetom imaju i različite potrebe. Uvjeti su vrlo zahtjevni, posebno u segmentu stručnih kadrova za OCD (a ponovo, broj i vrsta stručnih djelatnika/ica ne garantira ishode za korisnika)

  • Prijedlog: Uvesti prilagođene minimalne uvjete za pružanje usluga za velike i male/ javne i civilne/privatne organizacije i sukladno tome financiranje usluge ili brendiranje pružatelja u javnosti.  Velika je važnost i osmisliti usluge koje više uključuju korisnika/icu u zajednicu (npr. umjesto da u boravku se osmisli usluga kineziterapije i sportsko rekreativnih aktivnosti – može se planirati uključivanje korisnika/ica u redovni sportski klub ili sl. za vrijeme boravka u usluzi boravka) takvim bi aktivnostima trebalo dati još više značaja i pažnje. To znači da bi se mogli „smanjiti“ i sami minimalni tehnički zahtjevi za pružatelja.
  • Potrebno je više komunikacije i usmjeravanje, davanje jasnih smjernica od strane Ministarstva. OCD, koji ne djeluju unutar sustava, nemaju uhodane obrasce rada kao Ustanove kojima je MSPM osnivač. Više smjernica od MSPM i učestalija komunikacija bi potaklo i MSPM da kvalitetnije razumije pružanje usluga i potrebe korisnika/ica na terenu, a OCD-ima kao i drugim pružateljima usluga bi omogućilo više fleksibilnosti u radu.
  • Prijedlog: Više komunikacije i suradnje s MSPM. Osnivanje mreže pružatelja, organizirano održavanje minimalno 2 puta godišnje razmjene iskustava kroz zajedničko druženje (ok.stol, konferencija, seminar i sl.). takva bi koordinacija doprinijela i boljem međusobnom razumijevanju, bržem postupku ugovaranja i smanjivanju administrativnih barijera kod promjena i ugovaranja usluga.

Projekt POWER sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Cilj projekta je zagovaranjem postići veću održivost, povećati prepoznatljivost udruga osoba s invaliditetom u društvu i ojačati politički utjecaj na donositelje/ice odluka koje su usmjerene na poticanje zapošljavanja, socijalne uključenosti i poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom. Projekt provodi Centar za građanske inicijative Poreč u partnerstvu s Institutom za razvoj tržišta rada Zagreb, Društvom distrofičara Istre i udrugom Bubamara - udruga osoba s invaliditetom.

IRTR – Institut za razvoj tržišta rada

DDI – Društvo distrofičara Istre

Bubamara – Udruga osoba s invaliditetom Vinkovci

CGI – Centar za građanske inicijative Poreč

UTIB – Udruga tjelesnih invalida Bjelovar

CIR – Civilni invalidi rata

Udruga za autizam Istra

Udruga OSI "Bolje sutra" Koprivnica

Udruga invalida rada Istre

Udruga osoba s invaliditetom

Centar inkluzivne potpore IDEM

Udruga slijepih Sisačko-moslavačke županije – Sisak

Udruga invalida rada Vukovar

Udruga slijepih PSŽ

Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije

Društvo osoba s invaliditetom "Zvjezdice"

Udruga invalida rada Grada Siska

Društvo distrofičara Zagreb

Savez udruga multiple skleroze

Društvo multiple skleroze Koprivničko-križevačke županije

Udruga invalida Križevci

CEDEPE – društvo osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb

Udruga Svitanje

HSUTI – Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida

DDICDP- Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina

Udruga osoba s invaliditetom Labin

Društvo multiple skleroze Istarske županije

logo

Partizanska 2d, 52440 Poreč

Tel:
+385 / 52 / 452 746
Fax:
+385 / 52 / 428 586

E-mail:
cgiporec@cgiporec.hr

Koordinatorica:
Silvia Žufić Dujmović