logo
facebook
mail
traži

Izjava za javnost - silovanje u ratu

U nastavku pročitajte izjavu za javnost Ženskog suda za bivšu Jugoslaviju i Ženske mreže Hrvatske: IZJAVA ZA JAVNOST Zagreb, 16.01.2012. Potaknute javnim svjedočenjem žena koje su preživjele ratno silovanje u Vukovaru, izražavamo zabrinutost zbog neprocesuiranja ovih teških zločina, te marginaliziranja, relativiziranja i negiranja iskustava žena žrtava rata. Iako je silovanje u ratu po prvi put u povijesti proglašeno ratnim zločinom i zločinom protiv čovječnosti, te je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju donio i prvu presudu za silovanje kao ratni zločin, tragična iskustva žena koje su preživjele silovanje tokom rata 1991. – 1995. u Hrvatskoj nisu do sada ni na kakav način podstakla institucije hrvatske države da se bave ovim problemom, te da stvore pretpostavke za primjenu zakonske zaštite žena koje su preživjele zločin ratnog silovanja. U Hrvatskoj do danas ne postoji statistika koja bi ukazivala na broj žena žrtava ratnog silovanja i seksualnog zlostavljanja, kao ni zakon koji bi im omogućio dobivanje statusa civilnih žrtava rata i ostvarivanje prava iz toga statusa. Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću - u svojoj analizi navodi da u Hrvatskoj samo 17 sudskih predmeta o ratnim zločinima sadrže i seksualno zlostavljanje civila, iako je prema saznanju ženskih organizacija i dokumentima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju jasno da je razmjer ovih zločina daleko veći. Najveći broj slučajeva silovanja u ratu nije nikada procesuiran, a veliki broj njih u vrijeme procesuiranja nije bio prepoznat kao ratni zločin. Revizijom kaznenih djela počinjenih za vrijeme rata došlo bi se do točnijeg i većeg broja slučajeva ratnog silovanja. Stoga, povodom poziva DORH-a ženama koje su preživjele silovanje da se jave, želimo Državnom odvjetništvu skrenuti pozornost da postoje na tisuće stranica dokumentacije Međunarodnog kazenenog suda koja im stoji na raspolaganju. Dokumentacija sadrži važne podatke o počinjenim ratnim zločinima koji čekaju da ih Republika Hrvatska dodatno istraži i procesuira. Među njima je i značajan broj slučajeva silovanja u ratu. Svjedočenja žena iz Vukovara pokazuju ne samo što su preživjele već i kako danas žive - bez podrške društva i ostvarenih prava kakva imaju druge civilne žrtve rata. To su upravo neki od važnih razloga zašto su se ženske organizacije i pojedinke iz svih država na području bivše Jugoslavije okupile u Inicijativu za Ženski sud. Inicijativa je pokrenuta kako bi žene postale subjekt pravde i potakle stvaranje drukčije sudske prakse, te utjecale na institucionalni pravni sustav i pravnu praksu. Suradnja organizacija civilnog društva i institucija u regiji važna je zbog utvrđivanja bitnih činjenica o počinjenim zločinima, kako bi počinitelji bili kažnjeni, a žene, bez obzira na mjesto počinjenja zločina, ostvarile svoja prava kao civilne žrtve ratra i dobile obeštećenje. Žrtve zločina ratnog silovanja su dvadeset godina bile nevidljive i potpuno marginalizirane. Vrijeme je da rješavanje njihovog problema već jednom postane prioritet hrvatske države i društva. ORGANIZACIJE UKLJUČENE U INICIJATIVU ZA ŽENSKI SUD, TE ŽENSKU MREŽU HRVATSKE: Autnomna ženska kuća Zagreb Centar za žene žrtve rata-ROSA, Zagreb Centar za ženske studije, Zagreb „Delfin“ - Centar za podršku i razvoj civilnog društva, Pakrac Srpski demokratski forum – Ženska inicijativa, Zagreb i Korenica Domine, Split Udruga „Brod“, Slavonski Brod „Bolja budućnost“ – udruga žena Romkinja Hrvatske, Zagreb Centar za građanske inicijative, Poreč Ženska soba, Zagreb Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb Centar za istraživanje, edukaciju i promicanje ravnopravnosti spolova ŽAR, Vukovar Samostalni sindikat uslužnih djelatnosti Hrvatske (SSUDH), Zagreb Ženska grupa Split Ženska sekcija saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Zagreb Društvo Marije Jurić Zagorke, Zagreb Rehabilitacijski centar za stres i traumu, Zagreb „Protiv zaborava“, Novska „Mali korak“, Zagreb Žene HUS-a, Zagreb ŽAR, Vukovar Centar za mentalno zdravlje i ljudska prava, Zagreb Lezbijska grupa Kontra, Zagreb Koordinacija ženskih grupa SEKA, Splitska
logo

Partizanska 2d, 52440 Poreč

Tel:
+385 / 52 / 452 746
Fax:
+385 / 52 / 428 586

E-mail:
cgiporec@cgiporec.hr

Koordinatorica:
Silvia Žufić Dujmović